Oglas

Istražili smo

Zaboravite na dugoročno planiranje: Turbulentni svjetski odnosi utječu na putovanja, samo jedna kompanija otkazala 20.000 letova

author
Faruk Durmišević
25. apr. 2026. 07:16
aerodrom, putovanja
Pixabay

Svaki dan donosi novi šok na svjetskom tržištu. Turbulentni odnosi zbog napada SAD-a i Izraela na Iran ne jenjavaju. Oscilacije cijena nafte, kao i potencijalni nedostatak kerozina koji se spominje uslijed blokade Hormuškog moreuza, neminovno utječu na globalni aviosaobraćaj. Cijene karata rastu, a letovi se otkazuju. Istražili smo kako i na koji način to utječe i može utjecati na ljetnu sezonu pred nama.

Oglas

Kako je za N1 kazao turistički radnik Denis Huseinbegović, kada su krenuli napadi zbog kojih je bio prekinut aviosaobraćaj u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tada su se suočili s otkazivanjem letova, ali do sada nisu s poskupljenjima uoči samog leta.

"Nismo imali situaciju da nam pred let kažu da se cijena povećava za 100, 200 ili 300 eura. To nismo imali, iako vidim da se o tome dosta govori. Imali smo slučajeve otkazivanja letova, nakon čega su se nudile alternative u roku od dan-dva, a cijena je ostajala ista kao prvobitna", prisjetio se on.

Denis Huseinbegović
N1

Euforija pred Svjetsko prvenstvo u fudbalu

Trenutno najveće interesovanje građani imaju za turističke aranžmane u SAD-u, gdje će u junu biti održano Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Iako postoje otkazivanja letova, za sada nema bojazni kada je riječ o putovanjima u SAD, jer se putuje preko Turske, koja ne najavljuje nikakva otkazivanja letova.

"Imamo određene brojke i sada čekamo da ti ljudi dobiju vize, nakon čega ćemo polako planirati putovanje na Svjetsko prvenstvo. Osim toga, Turkish Airlines nam je najveći partner i s njima radimo cijelo ljeto. U planu su Bali, Malezija, Tajland, Maldivi i sve su to grupna putovanja s Turkish Airlinesom, koja se ne otkazuju", naveo je Huseinbegović.

"Opći kaos na planeti"

Alen Šćurić, stručnjak za avio saobraćaj ističe da je trenutno opći kao na planeti u ovom segmetu. Iako se postepeno avio linije vraćaju, naročito u UAE u stanje prije napada SAD-a i Izralea na Iran, ljudi iz straha ne žele da putuju ka tim destinacijama.

"Kompanije imaju višak aviona, višak posade koje moraju plaćati, ali i manjak putnika, odnosno znatno manji broj putnika, zbog čega se veoma teško nose s trenutnom situacijom. Kako će se sve završiti, teško je reći. Činjenica je da se promet preko Bliskog istoka postepeno normalizira i da se sve više linija obnavlja, ali je popunjenost i dalje niska. Putnici se jednostavno boje putovati, kako turistički na Bliski istok, tako i koristiti transfere preko te regije. Primjera radi, i sam sam planirao turistički put u Dubai u maju, ali sam od toga odustao. Ljudi ne žele rizikovati, jer ne znaju kako će se situacija razvijati, a nikome ne trebaju rakete iznad glave tokom putovanja. Zbog toga će putnici sve više tražiti opcije direktnih letova", objasnio je on.

1653898463-alen-scuric-750x422
N1

Lufthansa otkazuje letove

Podsjećamo, Lufthansa je otkazala 20.000 letova između maja i oktobra kako bi uštedjela gorivo, u jednom od najvećih rezova među globalnim aviokompanijama, nakon što su cijene avionskog goriva udvostručene zbog rata s Iranom.

Njemački avioprijevoznik je od ponedjeljka otkazivao oko 120 letova dnevno i najavio da će ukinuti neprofitabilne rute iz Minhena i Frankfurta do kraja ljetne sezone, koja traje do sredine oktobra.

"Lufthansa je ukinula svoju kompaniju CityLine, koja je raspolagala s 27 aviona i obavljala nekoliko stotina letova dnevno. Međutim, taj potez nije direktno uzrokovan ovom krizom, jer je riječ o regionalnoj kompaniji koja je opsluživala njihove linije, odnosno punila konekcije unutar Evrope. Razlog za ukidanje bili su štrajkovi, koji su trajali šest od osam dana u jednoj sedmici i imali značajan utjecaj na poslovanje. Ipak, ukidanje kompanije s tolikim brojem aviona i linija u tako kratkom roku donosi ozbiljne posljedice. Prije svega, dolazi do smanjenja broja konektiranih putnika, što otežava popunjavanje dugolinijskih (long-haul) letova, jer jednostavno nema dovoljno putnika koji bi dolazili na te konekcije. Time je Lufthansa sama sebi stvorila veliki poremećaj u mreži letova. Osim toga, takav potez nosi i visoke troškove – od isplate kompenzacija putnicima do reorganizacije i preusmjeravanja letova. U tom kontekstu, može se reći da je Lufthansa napravila pogrešan potez, budući da je ova kompanija trebala biti ugašena tek 2028. godine, i to postepeno, prebacivanjem operacija na novu kompaniju City Airlines, a ne naglo kao što je to sada učinjeno", ispričao je Šćurić.

Niskobudžetni letovi

Dok Šćurić predviđa da će biti sve više otkazivanja letova velikih kompanija, koje će se, kako navodi, naći u problemima, takva sudbina neće zadesiti niskobudžetne avioprevoznike, koji, kako u Bosni i Hercegovini tako i u regiji, imaju veliki broj letova.
"Low-cost kompanije su kroz najveće krize gotovo uvijek profitirale. Razlog je njihov drugačiji poslovni model – nude izuzetno niske cijene uz vrlo visoku popunjenost letova, što im omogućava da lakše prebrode krizne periode. Štaviše, upravo su u krizama često ostvarivale zaradu i kupovale avione po znatno nižim cijenama, u trenucima kada ih drugi nisu naručivali. Tako je bilo i tokom napada 11. septembra 2001. godine, recesije 2010. i pandemije COVID-19 – low-cost kompanije su tada prošle najbolje i dodatno ojačale svoju poziciju. Sličan scenarij očekuje se i sada. Prije svega, low-cost kompanije uglavnom lete unutar Evrope i nisu direktno vezane za tržišta Bliskog istoka niti za interkontinentalne konekcije prema Aziji, Africi i Australiji, pa ih trenutna kriza manje pogađa. S druge strane, tradicionalni avioprijevoznici (legacy carrieri) suočavaju se s većim problemima – smanjuju broj linija i frekvencija, a neki bi mogli i bankrotirati. Upravo tu low-cost kompanije vide priliku, jer će dio putnika preći kod njih. Uz to, imaju znatno nižu strukturu troškova i cijena, pa lakše privlače putnike. Čak i ako povećaju cijenu karte za 20 eura – s, recimo, 50 na 70 eura – to je i dalje prihvatljivo, za razliku od klasičnih prijevoznika gdje karta od 300 eura s dodatnim poskupljenjem postaje ozbiljan trošak. Na kraju, low-cost kompanije raspolažu značajnim finansijskim rezervama i velikim profitima, često u iznosu od jedne do dvije milijarde eura. To im omogućava da dio sredstava usmjere na ublažavanje posljedica krize, a da pritom i dalje posluju profitabilno. Zbog svega toga, za razliku od tradicionalnih aviokompanija, može se očekivati da će low-cost prijevoznici iz ove krize izaći jači – s većim brojem letova i frekvencija te dodatno učvršćenom pozicijom na tržištu", kazao je Šćurić.

Kako je zaključio Šćurić putnicima će biti sve teže putovati, odnosno sve skuplje i naglašava da na kraju treba uzeti u obzir i to da su ljudi dodatno osiromašeni ovim okolnostima i da nemaju dovoljno novca za putovanja. "Čak i da cijene karata nisu porasle, a jesu, putovanja bi im bila znatno otežana", stava je on.

Podsjećamo, Qatar airways ovo ljeto neće letjeti za i iz Sarajeva uslijed dešavanja na Bliskom istoku, rata SAD i Izraela protiv Irana.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama