Istražili smo
Zaboravite na dugoročno planiranje: Turbulentni svjetski odnosi utječu na putovanja, samo jedna kompanija otkazala 20.000 letova

Svaki dan donosi novi šok na svjetskom tržištu. Turbulentni odnosi zbog napada SAD-a i Izraela na Iran ne jenjavaju. Oscilacije cijena nafte, kao i potencijalni nedostatak kerozina koji se spominje uslijed blokade Hormuškog moreuza, neminovno utječu na globalni aviosaobraćaj. Cijene karata rastu, a letovi se otkazuju. Istražili smo kako i na koji način to utječe i može utjecati na ljetnu sezonu pred nama.
Kako je za N1 kazao turistički radnik Denis Huseinbegović, kada su krenuli napadi zbog kojih je bio prekinut aviosaobraćaj u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tada su se suočili s otkazivanjem letova, ali do sada nisu s poskupljenjima uoči samog leta.
"Nismo imali situaciju da nam pred let kažu da se cijena povećava za 100, 200 ili 300 eura. To nismo imali, iako vidim da se o tome dosta govori. Imali smo slučajeve otkazivanja letova, nakon čega su se nudile alternative u roku od dan-dva, a cijena je ostajala ista kao prvobitna", prisjetio se on.

Euforija pred Svjetsko prvenstvo u fudbalu
Trenutno najveće interesovanje građani imaju za turističke aranžmane u SAD-u, gdje će u junu biti održano Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Iako postoje otkazivanja letova, za sada nema bojazni kada je riječ o putovanjima u SAD, jer se putuje preko Turske, koja ne najavljuje nikakva otkazivanja letova.
"Imamo određene brojke i sada čekamo da ti ljudi dobiju vize, nakon čega ćemo polako planirati putovanje na Svjetsko prvenstvo. Osim toga, Turkish Airlines nam je najveći partner i s njima radimo cijelo ljeto. U planu su Bali, Malezija, Tajland, Maldivi i sve su to grupna putovanja s Turkish Airlinesom, koja se ne otkazuju", naveo je Huseinbegović.
"Opći kaos na planeti"
Alen Šćurić, stručnjak za avio saobraćaj ističe da je trenutno opći kao na planeti u ovom segmetu. Iako se postepeno avio linije vraćaju, naročito u UAE u stanje prije napada SAD-a i Izralea na Iran, ljudi iz straha ne žele da putuju ka tim destinacijama.
"Kompanije imaju višak aviona, višak posade koje moraju plaćati, ali i manjak putnika, odnosno znatno manji broj putnika, zbog čega se veoma teško nose s trenutnom situacijom. Kako će se sve završiti, teško je reći. Činjenica je da se promet preko Bliskog istoka postepeno normalizira i da se sve više linija obnavlja, ali je popunjenost i dalje niska. Putnici se jednostavno boje putovati, kako turistički na Bliski istok, tako i koristiti transfere preko te regije. Primjera radi, i sam sam planirao turistički put u Dubai u maju, ali sam od toga odustao. Ljudi ne žele rizikovati, jer ne znaju kako će se situacija razvijati, a nikome ne trebaju rakete iznad glave tokom putovanja. Zbog toga će putnici sve više tražiti opcije direktnih letova", objasnio je on.

Lufthansa otkazuje letove
Podsjećamo, Lufthansa je otkazala 20.000 letova između maja i oktobra kako bi uštedjela gorivo, u jednom od najvećih rezova među globalnim aviokompanijama, nakon što su cijene avionskog goriva udvostručene zbog rata s Iranom.
Njemački avioprijevoznik je od ponedjeljka otkazivao oko 120 letova dnevno i najavio da će ukinuti neprofitabilne rute iz Minhena i Frankfurta do kraja ljetne sezone, koja traje do sredine oktobra.
"Lufthansa je ukinula svoju kompaniju CityLine, koja je raspolagala s 27 aviona i obavljala nekoliko stotina letova dnevno. Međutim, taj potez nije direktno uzrokovan ovom krizom, jer je riječ o regionalnoj kompaniji koja je opsluživala njihove linije, odnosno punila konekcije unutar Evrope. Razlog za ukidanje bili su štrajkovi, koji su trajali šest od osam dana u jednoj sedmici i imali značajan utjecaj na poslovanje. Ipak, ukidanje kompanije s tolikim brojem aviona i linija u tako kratkom roku donosi ozbiljne posljedice. Prije svega, dolazi do smanjenja broja konektiranih putnika, što otežava popunjavanje dugolinijskih (long-haul) letova, jer jednostavno nema dovoljno putnika koji bi dolazili na te konekcije. Time je Lufthansa sama sebi stvorila veliki poremećaj u mreži letova. Osim toga, takav potez nosi i visoke troškove – od isplate kompenzacija putnicima do reorganizacije i preusmjeravanja letova. U tom kontekstu, može se reći da je Lufthansa napravila pogrešan potez, budući da je ova kompanija trebala biti ugašena tek 2028. godine, i to postepeno, prebacivanjem operacija na novu kompaniju City Airlines, a ne naglo kao što je to sada učinjeno", ispričao je Šćurić.
Niskobudžetni letovi
Dok Šćurić predviđa da će biti sve više otkazivanja letova velikih kompanija, koje će se, kako navodi, naći u problemima, takva sudbina neće zadesiti niskobudžetne avioprevoznike, koji, kako u Bosni i Hercegovini tako i u regiji, imaju veliki broj letova.
"Low-cost kompanije su kroz najveće krize gotovo uvijek profitirale. Razlog je njihov drugačiji poslovni model – nude izuzetno niske cijene uz vrlo visoku popunjenost letova, što im omogućava da lakše prebrode krizne periode. Štaviše, upravo su u krizama često ostvarivale zaradu i kupovale avione po znatno nižim cijenama, u trenucima kada ih drugi nisu naručivali. Tako je bilo i tokom napada 11. septembra 2001. godine, recesije 2010. i pandemije COVID-19 – low-cost kompanije su tada prošle najbolje i dodatno ojačale svoju poziciju. Sličan scenarij očekuje se i sada. Prije svega, low-cost kompanije uglavnom lete unutar Evrope i nisu direktno vezane za tržišta Bliskog istoka niti za interkontinentalne konekcije prema Aziji, Africi i Australiji, pa ih trenutna kriza manje pogađa. S druge strane, tradicionalni avioprijevoznici (legacy carrieri) suočavaju se s većim problemima – smanjuju broj linija i frekvencija, a neki bi mogli i bankrotirati. Upravo tu low-cost kompanije vide priliku, jer će dio putnika preći kod njih. Uz to, imaju znatno nižu strukturu troškova i cijena, pa lakše privlače putnike. Čak i ako povećaju cijenu karte za 20 eura – s, recimo, 50 na 70 eura – to je i dalje prihvatljivo, za razliku od klasičnih prijevoznika gdje karta od 300 eura s dodatnim poskupljenjem postaje ozbiljan trošak. Na kraju, low-cost kompanije raspolažu značajnim finansijskim rezervama i velikim profitima, često u iznosu od jedne do dvije milijarde eura. To im omogućava da dio sredstava usmjere na ublažavanje posljedica krize, a da pritom i dalje posluju profitabilno. Zbog svega toga, za razliku od tradicionalnih aviokompanija, može se očekivati da će low-cost prijevoznici iz ove krize izaći jači – s većim brojem letova i frekvencija te dodatno učvršćenom pozicijom na tržištu", kazao je Šćurić.
Kako je zaključio Šćurić putnicima će biti sve teže putovati, odnosno sve skuplje i naglašava da na kraju treba uzeti u obzir i to da su ljudi dodatno osiromašeni ovim okolnostima i da nemaju dovoljno novca za putovanja. "Čak i da cijene karata nisu porasle, a jesu, putovanja bi im bila znatno otežana", stava je on.
Podsjećamo, Qatar airways ovo ljeto neće letjeti za i iz Sarajeva uslijed dešavanja na Bliskom istoku, rata SAD i Izraela protiv Irana.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare